TEMELJNA NAČELA

Postoji pet temeljnih načela kojih se profesionalni računovođa treba pridržavati:

  1. integritet – biti iskren i pošten u svim profesionalnim i poslovnim odnosima
  2. objektivnost – koristiti profesionalnu ili poslovnu prosudbu bez kompromitacije
  3. profesionalna kompetentnost i dužna pažnja
  4. povjerljivost – poštovati povjerljivost podataka koji su stečeni kao posljedica profesionalnih i poslovnih odnosa te
  5. profesionalno ponašanje!

Profesionalni računovođa mora se pridržavati svakog temeljnog načela. Temeljna načela etike uspostavljaju standard ponašanja kakvo se očekuje od profesionalnog računovođe. Konceptualnim okvirom utvrđuje se pristup koji je računovođa dužan primijeniti pri pridržavanju tih temeljnih načela.

Profesionalni računovođa bi se mogao susresti sa situacijom u kojoj bi pridržavanje jednog temeljnog načela moglo biti u suprotnosti s drugim ili više ostalih temeljnih načela. U takvoj situaciji, računovođa bi mogao razmotriti mogućnost, po potrebi anonimnog, konzultiranja s:

• drugim osobama unutar svog društva ili poslodavne organizacije;

• onima koji su zaduženi za upravljanje;

• profesionalnim tijelom;

• regulativnim tijelom;

• pravnim savjetnikom.

Te konzultacije, međutim, ne oslobađaju računovođu od obveze primjene profesionalne prosudbe kako bi razriješio sukob ili se, ako je potrebno, i ako to ne zabranjuju zakoni ili regulativa, distancirao od pitanja koje stvara sukob. Profesionalni računovođa se potiče dokumentirati bit pitanja, pojedinosti svih vođenih razgovora, donesene odluke i osnove za njihovo donošenje.

INTEGRITET

Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela integriteta koje mu nameće obvezu biti pošten i iskren u svim profesionalnim i poslovnim odnosima.

Integritet uključuje pošteno poslovanje, istinoljubivost i snagu karaktera za primjereno djelovanje čak i pod pritiskom da se učini suprotno ili kad bi takvo činjenje moglo izazvati neželjene posljedice za osobu ili organizaciju.

Primjereno djelovanje uključuje:

(a) ostati kod svog stajališta kad postoje dvojbe ili teške situacije, ili;

(b) preispitivanje stavova drugih kako i kad to zahtijevaju okolnosti,

na način koji je primjeren u danim okolnostima.

Profesionalni računovođa ne smije se svjesno dovesti u vezu s izvještajima, poreznim prijavama, obavještenjima ili drugim informacijama ako vjeruje da one:

(a) sadrže značajno netočnu izjavu ili izjavu koja dovodi u zabludu;

(b) sadrže nepromišljeno iznesene izjave ili informacije; ili

(c) izostavljaju ili prikrivaju neophodne informacije, pri čemu bi to izostavljanje ili prikrivanje moglo dovoditi u zabludu (Točka1).

Ako profesionalni računovođa modificira izvješće u odnosu na takav izvještaj, poreznu prijavu, obavještenje ili druge informacije ne čini povredu (Točke 1.).

Ako profesionalni računovođa postane svjestan da je doveden u vezu s informacijama iz (Točke 1.), mora poduzeti korake radi distanciranja od takvih informacija.

OBJEKTIVNOST

Profesionalni računovođa se mora pridržavati načela objektivnosti koje od njega zahtijeva primjenu profesionalne ili poslovne prosudbe bez kompromitacije zbog:

(a) pristranosti;

(b) sukoba interesa; ili

(c) neprimjerenog utjecaja pojedinaca, organizacija, tehnologije ili drugih čimbenika ili neprimjerenog oslanjanja na pojedince, organizacije, tehnologiju ili druge čimbenike.

Profesionalni računovođa ne smije poduzeti profesionalnu aktivnost ako neka okolnost ili odnos neprimjereno utječu na njegovu profesionalnu prosudbu u vezi s tom aktivnošću.

PROFESIONALNA KOMPETENTNOST I DUŽNA PAŽNJA

Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje koje zahtijeva:

(a) stjecanje i održavanje razine profesionalnog znanja i vještina koja je potrebna da bi klijent ili poslodavna organizacija dobili kompetentnu profesionalnu uslugu utemeljenu na važećim stručnim i profesionalnim standardima, te relevantnim propisima; i

(b) pažljivo obavljanje svojih poslova u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima.

Pružanje usluga klijentima i poslodavnim organizacijama s profesionalnom kompetentnošću zahtijeva ispravnu prosudbu u primjeni stručnog znanja i vještina pri obavljanju profesionalnih aktivnosti.

Održavanje profesionalne kompetentnosti zahtijeva neprekidno praćenje i razumijevanje relevantnih stručnih, profesionalnih, poslovnih i tehnoloških promjena. Stalno profesionalno usavršavanje omogućava profesionalnom računovođi razvijanje i održavanje svoje sposobnosti kompetentnog rada u profesionalnom okruženju.

Pažljivost podrazumijeva obvezu djelovanja u skladu sa zahtjevima angažmana, promišljeno, temeljito i pravovremeno.

Sukladno načelu profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje, profesionalni računovođa mora poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da oni koji kao pripadnici profesije rade pod njegovim vodstvom budu odgovarajuće osposobljeni i nadzirani.

Ako je primjereno, profesionalni računovođa mora upoznati klijente, poslodavnu organizaciju i ostale korisnike svojih profesionalnih usluga ili aktivnosti s ograničenjima koja su svojstvena tim uslugama ili aktivnostima.

POVJERLJIVOST

Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela povjerljivosti koje od njega zahtijeva poštivanje povjerljivosti informacija koje je stekao u profesionalnim i poslovnim odnosima.

Profesionalni računovođa je dužan:

(a) biti na oprezu, čak i u društvenom okruženju, spram nehotičnog otkrivanja povjerljivih informacija i to osobito bliskim poslovnim suradnicima ili članovima uže ili najuže obitelji;

(b) održavati povjerljivost informacija unutar društva ili poslodavne organizacije;

(c) održavati povjerljivost informacija koje mu je otkrio budući klijent ili poslodavna organizacija;

(d) ne otkrivati povjerljive informacije koje je stekao na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa izvan društva ili poslodavne organizacije bez odgovarajućeg i izričitog odobrenja, osim ako postoji zakonsko ili profesionalno pravo ili obveza otkrivanja;

(e) ne koristiti povjerljive informacije koje su stečene na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa radi sjecanja osobne koristi ili koristi za treću stranu;

(f) ne koristiti ili otkrivati povjerljive informacije koje su stečene na temelju profesionalnog ili poslovnog odnosa nakon prestanka tog odnosa; i

(g) poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da osoblje pod njegovim nadzorom, te osobe od kojih prima savjete i pomoć poštuju njegovu obvezu čuvanja povjerljivosti.

Povjerljivost je u službi javnog interesa jer olakšava slobodan protok informacija između klijenta profesionalnog računovođe ili poslodavne organizacije i profesionalnog računovođe zbog spoznaje da pri tome te informacije neće biti otkrivene trećoj strani. Bez obzira na to, profesionalni računovođe su dužni ili bi mogli biti dužni otkriti povjerljive informacije ili bi takvo otkrivanje moglo biti primjereno u sljedećim okolnostima:

(a) zakon zahtijeva otkrivanje informacija za potrebe, na primjer:

  • pripremanja dokumentacije ili drugih dokaza tijekom sudskog postupka; ili
  • prijavljivanja uočenih povreda zakona nadležnim javnim tijelima;

(b) zakon dopušta i klijent ili poslodavna organizacija je dopustila otkrivanje informacija; i

(c) postoji profesionalna obveza ili pravo na otkrivanje informacija, ako to zakon ne zabranjuje:

  • radi provjere kvalitete od strane profesionalnog tijela;
  • radi odgovora na upit ili istragu profesionalnog ili regulativnog tijela;
  • radi zaštite profesionalnih interesa profesionalnog računovođe u sudskim postupcima; ili
  • radi pridržavanja stručnih i profesionalnih standarda, uključujući i pridržavanje etičkih zahtjeva.

Čimbenici koji se, ovisno o okolnostima, moraju razmotriti kod odlučivanja o tome treba li otkriti povjerljive informacije uključuju:

• bi li interesi bilo kojih strana, uključujući treće strane čiji interesi bi mogli biti pogođeni, mogli biti oštećeni ako klijent ili poslodavna organizacija odobri profesionalnom računovođi otkrivanje informacije;

• jesu li su sve relevantne informacije poznate i onoliko koliko je to izvedivo potvrđene. Čimbenici koji utiču na odluku o otkrivanju uključuju:

• nepotkrijepljene činjenice,

• nepotpune informacije,

• neutemeljene zaključke.

• predložena vrsta priopćivanja i kome je upućena;

• jesu li primjereni primatelji oni kojima se upućuje priopćenje.

Profesionalni računovođa mora nastaviti pridržavati se načela povjerljivosti i nakon prestanka njegovog odnosa s klijentom ili poslodavnom organizacijom. Kod promjene poslodavca ili stjecanja novog klijenta, računovođa ima pravo koristiti ranije iskustvo, ali neće koristiti niti otkriti ni jednu povjerljivu informaciju stečenu ili primljenu u sklopu profesionalnog ili poslovnog odnosa.

PROFESIONALNO PONAŠANJE

Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela profesionalnog ponašanja koje od njega zahtijeva:

(a) usklađenost s relevantnim zakonima i regulativom,

(b) ponašanje na način koji je u skladu s obvezom profesije da postupa u javnom interesu u svim profesionalnim aktivnostima i poslovnim odnosima; i

(c) izbjegavanje ponašanja za koje zna ili bi trebao znati da bi moglo diskreditirati profesiju.

Profesionalni računovođa ne smije se svjesno uključivati u bilo koje poslovanje, zanimanje ili aktivnost koja narušava ili bi mogla narušiti integritet, objektivnost i dobar ugled profesije i posljedično tome biti u suprotnosti s temeljnim načelima.

Ponašanje koje bi moglo diskreditirati profesiju uključuje ponašanje za koje bi razumna i informirana treća strana vjerojatno zaključila da negativno utječe na dobar ugled profesije.

Profesionalni računovođa ne smije narušiti ugled profesije prilikom provođenja marketinških ili promotivnih aktivnosti. Profesionalni računovođa mora biti pošten i istinoljubiv i ne smije:

(a) iznositi preuveličane tvrdnje o uslugama koje nudi, kvalifikacijama ili iskustvu koje ima; ili

(b) omalovažavati ili stvarati neutemeljene usporedbe s radom drugih osoba.

Ako je profesionalni računovođa u dvojbi o tome služi li se primjerenim marketingom ili promocijom, takav računovođa se potiče na konzultiranje s relevantnim profesionalnim tijelom.