Kada poslovna godina završi poduzetnici analiziraju poslovanje u proteklom razdoblju prema dostupnim i poznatim informacijama i činjenicama. Donose se odluke i poduzimaju različite mjere kako bi u budućnosti popravili eventualne propuste, ali i ako je moguće poboljšali poslove koji su dali zadovoljavajuće rezultate.
Između ostalog rade se analize financijskih izvještaja koje trgovačko društvo sastavlja i objavljuje, a shodno tome prezentirani podaci kroz navedene izvještaje trebaju biti točni i maksimalno objektivni kako bi se dobio što realniji prikaz stanja poduzeća.
Financijski izvještaji prezentiraju mjerljive podatke koji prikazuju rentabilnost i likvidnost poduzeća, a putem kojih, kroz usporedbu s prethodnim razdobljima, možemo zaključiti kako se primjerice kreće trend uspješnosti poslovanja u odnosu na neko drugo praćeno razdoblje. Iz tih pokazatelja treba se zaključiti koje buduće radnje je potrebno poduzeti za kretanje u smjeru koji najbolje odgovara optimalnom poslovanju.
Osim internih čimbenika temeljenih na čvrstim brojčanim pokazateljima prošlog i sadašnjeg poslovanja, vrlo važnu ulogu u analizi poslovanja poduzeća predstavlja skup čimbenika koje ne možemo točno izmjeriti. Radi se također o internim čimbenicima poslovanja poduzeća kojima se u današnje vrijeme posvećuje još veća pažnja u odnosu na „klasične“ brojke, a to je zapravo sposobnost upravljačke strukture poduzeća na koji način odnosno kojim stilom vodi poduzeće kako bi osigurali dugoročnu uspješnost poslovanja.
Da bi mogli provesti cjelovitu analizu poslovanja potrebno je uzeti u obzir i vanjske čimbenike koji također imaju zapaženi utjecaj. Vanjski čimbenici kao što su pozicija poduzeća unutar okvira djelatnosti koju obavlja, usporedba s konkurencijom kroz ponuđene cijene proizvoda i/ili usluga, tehnička i tehnološka opremljenost i napredak u odnosu na zahtjeve tržišta, odnosi s kupcima i dobavljačima, odnosi s nadležnim institucijama i sl. daju određenu sliku o statusu analiziranog subjekta.
U današnje vrijeme od širih vanjskih utjecaja na poslovanje poduzeća aktualan je utjecaj pandemije korona virusa koji je značajno oblikovao gospodarski i tehničko-tehnološki razvoj.
S jedne strane veliki udar dogodio se općenito na mogućnost opstanka poduzeća dok se s druge strane mogućnost prilagodbe poslovanja uvjetima života, gdje je zabranjen ili otežan direktan kontakt među ljudima odnosno u velikoj mjeri je ograničeno kretanje ljudi, značajno odrazilo na redovite isporuke usluga i/ili dobara.
Promjene u okolini stvaraju prilike, ali i opasnosti za svako poduzeće, a svima je u interesu maksimalno se prilagoditi radi vlastitog opstanka i napretka.
Prema svim tim čimbenicima upravljačka garnitura nekog poduzeća donosi cijeli niz odluka i poduzima širok spektar radnji koje se temelje na planiranju, kontrolama, dijeljenju informacija, upravljanjem zaposlenicima odnosno organiziranjem i podjelom njihovih zaduženja te jasnom usmjeravanju razvoja prema zacrtanim ciljevima.
Takvi pokazatelji i strategije stvaraju dobre preduvjete za dugoročnu ekonomsku i financijsku uspješnost poduzeća, a samim time stabilnost i prostor za napredovanje.
Da se vratimo još malo u sferu mjerljivih čimbenika analize poslovanja poduzeća, kao sastavne dijelove financijskih izvještaja naveli bi sljedeće :
- Bilanca
- Račun dobiti i gubitka
- Izvještaj o promjenama kapitala
- Izvještaj o novčanim tokovima
- Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
- Bilješke uz financijske izvještaje.
Financijski izvještaji sadrže podatke u skladu s hrvatskim odnosno međunarodnim računovodstvenim standardima, a dopunjeni su ili su iz njih izuzeti podaci ovisno o tome u koju kategoriju poduzetnici spadaju.
Upravljačka tijela poduzeća prema financijskim izvještajima na kraju krajeva pretežno temelje svoje poslovne odluke, a osim standardnih tabličnih prikaza koriste se razni grafikoni i usmena objašnjenja kojima se prezentiranje navedenih izvještaja nastoji učiniti što razumljivijim i zanimljivim svim korisnicima neovisno da li su oni ekonomski ili financijski stručnjaci.
Financijski izvještaji su također vrlo bitni za korisnike izvan samog poduzeća kao što su državne stručne službe, kreditne institucije, investitori, eventualno dioničari, kupci i dobavljači, ali i ostali javni stručnjaci.
Stručnim i jednostavnim prezentiranjem rezultata provedenih analiza postiže se bolje razumijevanje stvarnog stanja, uvid u slabosti i snagu poduzeća, a time i osviještenost prema opasnostima koje vrebaju i mogućnostima kako iskoristiti pružene prilike.
Jednako kao što u većim sustavima cijeli niz stručnjaka koristi podatke iz analiza poslovanja, poželjno je da i mala poduzeća mogu kvalitetno baratati dobivenim podacima na razini potrebnoj za njihov razvoj i napredak, a u tome definitivno pomaže visoka razina interesa i informiranosti u tom području koje je sastavni dio poslovanja bez obzira na primarnu djelatnost nekog malog poduzeća.