Sustavna mjera poreznih olakšica po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe zamišljena je kao pomoć građanima koji nisu u mogućnosti platiti liječenje i slične troškove vezane uz zdravstvenu zaštitu, odnosno kada se takvi troškovi ne mogu pokriti putem osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnog zdravstvenog osiguranja.
S jedne strane građani su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak na tu vrstu primitaka, dok s druge strane darovatelj može uvećati svoj osobni odbitak na temelju izvršenih darovanja.
Olakšica također vrijedi i za pravne osobe koje mogu smanjiti poreznu osnovicu za svote darovanja u navedene svrhe do propisanih iznosa.
O točnim uvjetima koje je potrebno zadovoljiti navesti ćemo detalje iz aktualnih propisa koji uređuju ovo područje.
Pa tako, prema čl.8 st.1 t.4 Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16 – 121/19) dohotkom se ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiro račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.
Pravilnik o porezu na dohodak detaljnije pojašnjava Zakon, pa nam tako čl.4 st.2 (NN 10/17 – 1/20) kaže da u skladu s čl.8 st.1 t.4 Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenim od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu.
Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetom da:
- zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnog zdravstvenog osiguranja niti na teret sredstava fizičke osobe
- su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiro račun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te
- davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiro račun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge, račune za troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove i drugo).
Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom.
Iznimno, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja ne smatraju se oporezivim primitkom ako se isti dalje daruju za zdravstvene potrebe.
Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadrži sljedeće podatke : nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiro račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima) i iznos koji se daruje.
Nakon što smo doslovno prošli navode iz Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, istaknuti ćemo još nekoliko informacija i tumačenja ove tematike.
Poslodavac može, u istu svrhu i pod jednakim uvjetima, darovati radnika koji kod njega ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada.
Kada govorimo o darovanjima za zdravstvene potrebe, u Zakonu i Pravilniku su navedene neke „opće“ kategorije, a da bi preciznije znali što spada u te kategorije potrebno je obratiti pažnju kako su relevantni propisi iz područja zdravstvene djelatnosti i zdravstvene zaštite definirali što zapravo obuhvaća kategoriju liječenja, nabavku ortopedskih pomagala ili neku drugu kategoriju.
Naglasak ćemo staviti na to da darovanja za navedene zdravstvene potrebe, kako bi se tretirala kao porezna olakšica, trebaju zadovoljavati uvjete da zdravstvene intervencije, ortopedska pomagala i ostalo nisu pokrivena putem osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnog zdravstvenog osiguranja niti je troškove podmirila sama fizička osoba koja je primila darovanje u tu svrhu.
Sljedeća bitna stavka za naglasiti je način isplate koji obavezno treba biti na žiro račun primatelja darovanja ili direktno na žiro račun zdravstvene ustanove, a darovanje se može izvršiti osim u novcu i u dobrima.
I krajnja obveza na koju ćemo posebno obratiti pažnju je posjedovanje vjerodostojne dokumentacije koja će popratiti cijeli proces darovanja za zdravstvene potrebe.
Darovatelj je također dužan voditi evidenciju o danim darovanjima, koje izgled nije propisan, ali su propisani elementi koje treba sadržavati.
U slučaju kada pravna osoba za zdravstvene potrebe daruje fizičku osobu, dužna je za navedene isplate sastaviti i predati JOPPD obrazac.
Obveznik poreza na dobit može umanjiti poreznu osnovicu za iznos darovanja do 2% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, a obveznik poreza na dohodak može uvećati osobni odbitak za iznos darovanja do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak.
Iznimno se priznaju darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovitu djelatnost primatelja darovanja.
Može se dogoditi da nisu sva primljena sredstva utrošena namjenski tj. ne postoji vjerodostojna dokumentacija kojom će se primitak sredstava opravdati.
U tom slučaju primatelj je dužan obavijestiti darovatelja o nastaloj situaciji i tada je potrebno oporezovati neopravdani dio primitka.
Ako je primatelj u radnom odnosu kod darovatelja, primitak će se oporezovat kao dohodak od nesamostalnog rada, a kad to nije slučaj, oporezovati će se kao drugi dohodak.
U oba slučaja dio primitka koji nije opravdan vjerodostojnom dokumentacijom smatra se bruto iznosom.
Ovim putem željeli smo pojasniti mogućnosti, ali i obaveze koje nam omogućava sustav propisa unutar kojeg živimo i radimo.