Kao organizacijski oblik paušalni obrt je vrlo jednostavan poslovni subjekt koji ima određene pogodnosti u smislu plaćanja obveza prema nadležnim institucijama u paušalnoj svoti i bez obveze vođenja poslovnih knjiga osim knjige prometa i predaje godišnjeg financijskog izvještaja na obrascu PO-SD.
Poduzetnicima koji imaju prihode u okvirima predviđenim za paušalni obrt to je jako zanimljivo jer su time značajno smanjeni troškovi poslovanja. Između ostalog tako, zbog pogodnosti koje su neosporne, građani su potaknuti okušati se u poslovnom svijetu uz puno manja početna ulaganja, a samim time i manje rizika od gubitaka. Puno ljudi je pokrenulo vlastiti posao i danas na tržištu nude svoje proizvode i/ili usluge.
Zbog sumnje da pojedini obrtnici paušalisti ne obavljaju samostalnu djelatnost nego su prikriveno zaposleni te zloupotrebljavaju organizacijski oblik paušalnog obrta kako bi ostvarili veće prihode odnosno umanjili porezne obveze svog „klijenta“, Porezna uprava je krenula u nadzor paušalnih obrta. Najava nadzora objavljena je na web stranicama Porezne uprave, a provodit će se slanjem poziva za popunjavanje obrasca (Upitnik NR) o načinu poslovanja. Porezna uprava smatra zloupotrebom organizacijskog oblika paušalnog obrta korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Propisi koji reguliraju možebitnu zloupotrebu su Opći porezni zakon, Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak, a Porezna uprava izdala je i Mišljenje prema kojem odgovara na upite o korištenju poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Da li se neki odnos smatra nesamostalnim radom određuje se prema sljedeća tri kriterija :
Kriterij KONTROLE PONAŠANJA obuhvaća elemente koji pokazuju da li poslodavac usmjerava i kontrolira što posloprimac radi i kako obavlja posao kroz upute, obuku ili neka druga sredstva, a prema sljedećim parametrima :
-Određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu?
-Daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao?
-Određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla?
-Vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca?
-Nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla?
-Koristi li posloprimac opremu i sredstva za rad poslodavca?
-Obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla?
Kriterij FINANCIJSKE KONTROLE obuhvaća elemente koji pokazuju da li poslodavac usmjerava ili kontrolira financijske i poslovne aspekte rada posloprimca, a prema sljedećim parametrima :
-Usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca?
-Ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca?
-Određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla?
-Kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu?
-Obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima?
Kriterij ODNOSA STRANAKA obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu odnosa između stranaka, čime se utvrđuje da li određeni subjekt nastupa kao poslodavac ili kao klijent, a prema sljedećim parametrima :
-Sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu?
-Pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada u što se ubrajaju godišnji odmor, naknade za bolovanje, razni neoporezivi primitci ili druga prava vezana uz nesamostalni rad?
-Koje je razdoblje trajanja posla? Da li je to trajanje posla vezano uz provedbu određenog projekta ili više projekata u nizu?
-U kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca?
-Može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica odnosno da li je obrtnik paušalist dovoljno samostalan da održi poslovanje i bez poslodavca?
-Je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove traži na tržištu upravo tako, jer u nekim djelatnostima poslovanje je vezano uz dugoročne projekte, dok je kod drugih to iznimka? Prilikom kontrole će se i to uzimati u obzir.
Ako bi nadzor utvrdio da se u poslovnom odnosu zapravo radi o nesamostalnom radu, primitak paušalnog obrtnika smatrao bi se Bruto 2 iznosom odnosno ukupnim troškom plaće, a obračunata davanja mora podmiriti obrtnik paušalist, dok se „poslodavac“ može odrediti kao jamac.
Definirani kriteriji još uvijek nisu dovoljno precizni odnosno nisu u potpunosti primjenjivi za svaki pojedini slučaj. Upitnik NR trebao bi pokazati opću sliku o nadziranom poslovnom odnosu, a ostali kriteriji trebali bi se detaljnije promatrati kod svakog pojedinca i rangirati u više nivoa prije donošenja konačnog zaključka.
Nadamo se da će usvojena praksa biti takva da se kontrola obavlja redovno, ali s ciljem upozoravanja poduzetnika na otklanjanje nepravilnosti, dok bi kazna uslijedila ako utvrđena nepravilnost ne bi bila uklonjena unutar jasno određenog roka.