U RH ovrhe su sveprisutna pojava kako u poslovnom sektoru tako i u privatnom životu građana.
U nastavku teksta navesti ćemo općenite informacije o ovršnom postupku i najčešće slučajeve ovrhe koje susrećemo u računovodstvenoj praksi.
Ovršni postupak kao takav uređen je ovršnim zakonom (NN 112/12-73/17). Sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje novčanih ili ostalih tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Kroz postupak osiguranja provodi se osiguranje tražbina.
Ovrhovoditelj (vjerovnik) pokreće ovršni postupak podnošenjem prijedloga za ovrhu sudu na temelju ovršne isprave ili javnom bilježniku na temelju vjerodostojne isprave.
Iznimno kada se radi o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika , ovrhovoditelj podnosi FINA-i zahtjev za izravnu naplatu na temelju ovršne isprave.
U tom slučaju FINA ne donosi rješenje o ovrsi nego odmah nakon upisa osnove za plaćanje u očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, šalje ovršeniku zahtjev ovrhovoditelja sa svim podacima.
Ovršenik ima pravo na žalbu protiv sudskog rješenja, ali žalba ne odgađa provedbu ovrhe. Također ovršenik ima pravo na prigovor protiv javnobilježničkog rješenja i u tom slučaju postupak „seli“ na sud u klasičnu parnicu. Prigovor se upućuje javnom bilježniku, a odluku o prigovoru donosi sud. Odgoda ovrhe je moguća ako su ostvarene pretpostavke propisane ovršnim zakonom.
Ovrha može biti pokrenuta nad imovinom ovršenika ili nad nekim neimovinskim pravom ovrhovoditelja. U toku postupka ovrhe ovrhovoditelj može birati nad kojim predmetom ovrhe želi provesti ovrhu.
Postoje određena ograničenja za ovrhe na obveze iz pravnih poslova nastalih poslije 03.08.2017.g., a kada je predmet ovrhe nekretnina ili jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik.
Ovršni postupak može se, na temelju ovršne isprave, pokrenuti u članicama EU, odnosno na temelju ovršne isprave izdane u nekoj članici EU može se pokrenuti ovršni postupak pred sudom u RH.
Završetak ovršnog postupka moguć je:
- namirenjem ovrhovoditeljeve tražbine u cijelosti
- povlačenje prijedloga za ovrhu
U području računovodstva uglavnom se susrećemo s raznoraznim ovrhama na plaću radnika, te ovrhama pokrenutim od strane jednog poduzetnika prema drugom u odnosu vjerovnik – dužnik.
Radnik kojemu nije isplaćena plaća može pokrenuti ovršni postupak nad poslodavcem na temelju ovršne isprave koja je u ovom slučaju obračunski listić (Obrazac IP1). Prilikom provedbe ovrhe na plaći radnika postoje određeni izuzeci koji su navedeni u čl. 172 ovršnog zakona. Te vrste primitaka isplaćuju se na zaštićeni račun oznake 35 koji se otvara po nalogu FINA-e.
Neoporezivi primici radnika omogućeni stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak od 01.09.2019. predmet su ovrhe ako se isplaćuju na račun radnika, tj. moraju se isplaćivati na redovan račun, a ne na zaštićeni račun oznake 35.
Kad poslodavac provodi ovrhu na plaći radnika ovršenika, a na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi na cjelokupnoj imovini ovršenika, svi primici se isplaćuju direktno na račun ovrhovoditelja.
Proces pokretanja ovršnog postupka od strane jednog poslovnog subjekta prema drugom ima svoj put nije baš tako jako brz ako ovršenik odmah ne primi rješenje i ne prigovara na isto.
Ako prvi put ne primi rješenje treba se čekati 30 do 60 dana da mu se zakonski može drugi puta poslati rješenje, te ako ni tada ne primi rješenje, ponovo nakon roka 30 do 60 dana, rješenje se mora oglasiti na oglasnoj ploči nadležnog suda.
U nastavku ovršnog postupka potrebno je čekati 8 dana u kojem periodu rješenje mora biti oglašeno na oglasnoj ploči nadležnog suda.
Sljedeće postoji rok od 8 narednih dana za vrijeme kojih ovršenik može dati prigovor, a kad i taj rok prođe tek tada možemo razmišljati o eventualnoj naplati potraživanja. Ako!
Nakon tog roka rješenje postaje pravomoćno, javni bilježnik izdaje klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti koja se predaje u FINA-u.