Primici koje zaposlenici ili ostale fizičke osobe ostvaruju od poslodavaca odnosno pravnih osoba mogu biti u novcu ili u naravi.

Kao takvi primici su oporezivi, osim u slučajevima kao što je propisano Zakonom o porezu na dohodak.

Svaki primitak u naravi koji se smatra oporezivim primitkom predstavlja neto iznos koji je potrebno „podići“ na bruto iznos dodajući pripadajuće propisane doprinose, porez na dohodak i možebitni prirez.

Primitak u naravi smatra se primitkom usluga ili dobara bez naknade od strane pružatelja usluga i davatelja dobara.

Kada govorimo o primicima u naravi koje zaposlenici ostvaruju od strane poslodavaca, takvi primici su ostvareni od nesamostalnog rada i nazivamo ih plaćom u naravi.

Primitke u naravi mogu ostvariti i druge fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu kod davatelja primitka u naravi te se tada, prema važećim propisima, takav primitak tretira odnosno oporezuje kao drugi dohodak.

Primicima u naravi od nesamostalnog rada odnosno plaćom u naravi smatramo :

  • Korištenje poslovnim zgradama i njihovim dijelovima te stambenim zgradama i stanovima
  • Korištenje garažama
  • Davanje na korištenje bez naknade odmarališta ili kuća za odmor
  • Davanje pozajmica ili kredita bez kamate ili uz kamatu nižu od 2%
  • Davanje dionica bez naknade ili po nižoj cijeni od nominalne vrijednosti tih dionica
  • Davanje darova ili pružanje usluga u protuvrijednosti iznad propisanih neoporezivih iznosa
  • Korištenje za privatne potrebe prijevoznih sredstava u vlasništvu poslodavca

Primitak u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti, a kao što smo već spomenuli ta vrijednost predstavlja neto iznos primitka i ovisno o tome da li je primatelj zaposlenik kod davatelja primitka ili je neka druga fizička osoba, primitak u naravi će se tretirati kao plaća u naravi ili kao drugi dohodak.

Najčešći oblik primitka u naravi je definitivno korištenje prijevoznim sredstvom u privatne svrhe, a koje je u vlasništvu poslodavca i s te osnove se vrijednost primitka u naravi utvrđuje na tri načina :

  • Neto iznosom primitka u naravi smatra se 1% nabavne vrijednosti vozila
  • Kao faktor za izračun neto iznosa primitka u naravi uzima se stvarni broj prijeđenih kilometara u privatne svrhe, o čemu je potrebno voditi evidenciju, a u vrijednosti od 0,40 EUR po kilometru
  • U slučaju da je vozilo u operativnom lizingu, kao neto iznos primitka u naravi uzima se vrijednost 20% rate lizinga

Kada se na temelju korištenja prijevoznog sredstva u vlasništvu poslodavca utvrđuje plaća u naravi kao prednost naveli bi mogućnost korištenja predmetnim vozilom 24 sata na dan i priznavanje svih troškova vezanih uz korištenje i održavanje vozila u 100% iznosu.

Kako bi pravna osoba, davatelj vozila na korištenje, zadovoljila propisane uvjete potrebno je o ustupanju vozila na korištenje u privatne svrhe donijeti pisanu odluku.

Ako je primitak u naravi ugovoren kao dio mjesečne plaće zaposlenika, tada se dio plaće u naravi, sa stajališta poreza i doprinosa, tretira jednako kao i plaća u novcu.

Kao najbitniju činjenicu na koju trebamo obratiti pažnju prilikom obračuna poreza i doprinosa na primitak u naravi istaknuli bi to da vrijednost primitka predstavlja neto iznos koji je potrebno uvećati za doprinose, porez na dohodak i eventualni prirez.