Zakon o obrtu je temeljni propis koji općenito definira odredbe o obrtu.

Obrt je trajno i samostalno obavljanje registriranih djelatnosti na tržištu, koje fizičke osobe obavljaju radi ostvarivanja dohotka ili dobiti.

Obrtnik može prijaviti privremenu obustavu obavljanja obrtničke djelatnosti i u tom slučaju je dužan pisanim putem obavijestiti nadležni ured državne uprave u županiji prebivališta odnosno grada Zagreba, a u roku od 30 dana od početka obustave.

Trajanje privremene obustave obavljanja obrtničke djelatnosti može biti :

  • do jedne godine
  • dulje od jedne godine u određenim slučajevima više sile (poplava, potres, požar i sl.) ili bolesti
  • do tri godine kada obrtnik koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a prema rješenju HZZO-a.

Privremenu obustavu obavljanja obrtničke djelatnosti obrtnik može prijaviti ako je potrebno i više puta tijekom godine bez dodatnog obrazloženja.

Kada ponovno započne obavljati obrtničku djelatnost obrtnik je dužan obavijestiti pisanim putem nadležni uredu roku od 7 dana.

Pisani zahtjev za privremenu obustavu obavljanja obrtničke djelatnosti podnosi se na propisanom obrascu „Prijava za upis u obrtni registar“.

Nadležni ured donosi rješenje koje se upisuje u obrtni registar i dostavlja ostalim nadležnim tijelima :

  • Poreznoj upravi
  • Inspekcijskoj službi prema vrsti obrta
  • HOK-u
  • HZMO-u
  • HZZO-u
  • Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta
  • DZS-u.

Obrtnik ne smije obavljati djelatnost obrta za vrijeme privremene obustave, ali je moguće da se u tom periodu dogode poslovne promjene koje se odnose na razdoblje prije obustave, odnosno ugovoreni poslovni odnosi koji se konstantno odvijaju bez obzira na obustavu (npr. najam poslovnog prostora, režijski troškovi …).

Sve tako nastale primitke i izdatke potrebno je evidentirati u knjizi KPI.

Unatoč privremenoj obustavi obavljanja obrtničke djelatnosti, obveze obrtnika prema propisima o PDV-u, porezu na dohodak i prema propisima o doprinosima, ne prestaju osim u nekim posebnim slučajevima.

Obrtnici obveznici PDV-a za vrijeme obustave obavljanja obrtničke djelatnosti dužni su predavati izvještaje za potrebe obračuna PDV-a i prema tome i plaćati obveze ako su nastale, odnosno imaju pravo na priznavanje pretporeza.

Ako u izvještajnom razdoblju nije evidentirana poslovna promjena u vezi obračuna PDV-a, svejedno je potrebno predati prazan PDV obrazac.

Za izlaz iz sustava PDV-a vrijede jednaki uvjeti kao i za vrijeme redovnog poslovanja.

Obrtnici obveznici poreza na dohodak dužni su plaćati propisane akontacije nastale prema predanom DOH obrascu za prethodnu godinu, neovisno o tome što su privremeno obustavili obavljanje obrtničke djelatnosti.

U slučaju smanjenog obima posla i sličnih razloga, može se zatražiti putem područnog ureda porezne uprave smanjenje akontacija poreza na dohodak uz obrazloženje razloga za smanjenje.

Uz spomenuti zahtjev prilaže se izvadak iz poslovnih knjiga na obrascu P-PPI.

Obrtnik je obvezan plaćati komorski doprinos zbog toga što je i za vrijeme privremene obustave obrtničke djelatnosti upisan u obrtni registar.

Područna obrtnička komora može potpuno ili djelomično otpisati potraživanje prema obrtniku u slučaju kada je privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti nastupila zbog više sile, bolesti, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta, nelikvidnosti za kalendarsku godinu za koju je u poreznoj prijavi iskazan gubitak, gubitak poslovnog prostora, gubitak poslovnog partnera ili zbog prestanka obrta zbog gubitka.

Zahtjev za otpis se podnosi pisanim putem, a uz zahtjev se prilažu vjerodostojne isprave koje dokazuju nastalu situaciju.

Obveza plaćanja je ponovno na snazi čim prestane privremena obustava obavljanja obrtničke djelatnosti.

Obrtnici su obvezni osigurati se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje zbog čega imaju status osiguranika i za vrijeme privremene obustave obrtničke djelatnosti.

Iz toga proizlazi da je obrtnik dužan i u periodu obustave plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na propisanu osnovicu do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

U nekim specifičnim situacijama obrtnik nije obvezan plaćati doprinose za obvezna osiguranja u vrijeme privremene obustave i to ako koristi bolovanje nakon 43. dana privremene nesposobnosti za rad pa sve do kraja bolovanja, ako koristi rodiljni dopust, ako koristi pravo na njegu djeteta s poteškoćama u razvoju i ako je na služenju vojnog roka.

Ovim informacijama smo htjeli podsjetiti na prava i obveze koje će možda dobar dio obrtnika koristiti za vrijeme ove nezavidne situacije u kojoj smo se svi zajedno našli.