Na razini ministarstava nadležnih za zapošljavanje unutar zemalja članica EU postignut je dogovor o Direktivi o radu preko digitalnih platformi. Time se maksimalno želi zaštititi radnička prava i općenito jasnije definirati status radnika zaposlenog preko takve platforme.
Najčešći primjeri popularnih digitalnih platformi koje građani koriste gotovo na dnevnoj razini su: Glovo, Wolt, Bolt, Uber i sl. Statistički podaci pokazuju da velik dio tržišta rada zauzima ovaj oblik zapošljavanja, a što je jako naglašeno nekoliko godina unatrag. Takav sustav je maksimalno fleksibilan za radnike koji ne uspijevaju konkurirati na tradicionalnom tržištu rada, a istovremeno posjeduju razne vještine i znanja, te u velikom broju slučajeva imaju viši stupanj obrazovanja nego što je uvjetovano odnosno potrebno za obavljanje traženog posla.
Kako bi bolje razumjeli sustav rada putem digitalnih platformi navesti ćemo neke definicije preuzete sa stranice https://mrosp.gov.hr/ .
Digitalna radna platforma Zakonom o radu definirana je kao pravna osoba koja pruža usluge koje se, na zahtjev primatelja usluge, pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu s pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji. Dakle, proizlazi da je to ona digitalna platforma koja, korištenjem digitalne tehnologije, organizira rad fizičkih osoba koje obavljaju poslove, bilo da se radi o pružanju usluga na određenoj lokaciji (taxi prijevoz, dostava) ili na daljinu s pomoću elektroničkog sredstva.
Agregator je fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost zastupanja ili posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi.
Poslodavac radniku može biti ili digitalna radna platforma izravno ili agregator kao njezin posrednik.
Osim u radnom odnosu, pod propisanim uvjetima, dozvoljeni su i drugi oblici obavljanja tzv. platformskog rada (npr. samozapošljavanje, ugovor o djelu ili sličan obveznopravni ugovor).
Da bi na tržištu legalno obavljali registriranu djelatnost platforme i njihovi agregatori moraju se upisati u Registar, koji je dio informacijskog sustava Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER).
Temeljni propis koji uređuje rad preko digitalnih radnih platformi je Zakon o radu, a odredbe koje reguliraju specifičnosti iz tog područja navedene su u čl.221.a do čl.221.p. Prema Zakonu o radu, radnik koji obavlja rad putem digitalne radne platforme je fizička osoba koja na temelju sklopljenog ugovora o radu u tom random odnosu obavlja poslove za digitalnu radnu platformu ili za agregatora. Ako je radnik zaposlen kod Agregatora, Digitalna radna platforma solidarno odgovara za obveze koje Agregator kao poslodavac, te posrednik na tržištu rada, ima prema radniku kojeg zapošljava radni obavljanja poslova za Digitalnu platformu.
U kontekstu propisa potrebno je obratiti pažnju na Pravilnik o evidenciji rada korištenjem digitalnih radnih platformi, Pravilnik o načinu i rokovima provjere visine isplaćenih primitaka ostvarenih radom putem digitalnih radnih platformi i Pravilnik o jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji rada.
Kao što smo već naveli, zapošljavanje preko Digitalnih radnih platformi neprestano raste i takav trend se očekuje u budućnosti. Skrenuli smo pažnju na glavna obilježja rada tj. zapošljavanja putem Digitalnih radnih platformi, a potencijalnim radnicima odnosno poslodavcima preporučujemo informirati se putem nadležnih institucija, ali i detaljnije proučiti navedene propise vezane uz ovu tematiku kako bi sve strane u međusobnim odnosima bile sigurne i zadovoljne.