Postoji Zakon o minimalnoj plaći koji nam govori koji je najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu. Postoji Zakon o doprinosima i Pravilnik o doprinosima koji nam, između ostalog, a u skladu s odredbama pojedinih članaka govori da postoji i najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa radnika i u kojem slučaju se ona koristi. O čemu je tu riječ pojasnit ćemo u nastavku članka.
Minimalna plaća za 2019.godinu iznosi 3.750,00 kuna, dok najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za 2019.godinu iznosi 3.210,24 kuna, a predstavlja umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38.
U određenim situacijama događa se da je u mjesecu rada osnovica niža od najniže i tada se primjenjuje propisana minimalna osnovica za obračun doprinosa. Poslodavac kod kojeg je radnik prijavljen u obvezna osiguranja, iako u nekim slučajevima nije obvezan radniku isplatiti plaću, obvezan je radniku obračunati i uplatiti doprinose. Doprinosi se obračunavaju na minimalnu mjesečnu osnovicu u svim situacijama kad je osnovica za obračun niža od najniže mjesečne osnovice.
U skladu s čl.200.st.1 Zakona o doprinosima (NN 84/08-106/18) i čl.11.Pravilnika o doprinosima (NN 2/09-1/19), najniža mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun doprinosa za razdoblje osiguranja u slučajevima kada poslodavac radniku:
- ne isplati plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio iz drugih razloga, sukladno propisima o radu a za to vrijeme radni odnos nije prekinut te
- isplati plaću odnosno naknadu plaće na teret svojih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio radi bolovanja a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice i
- svakom ostalom slučaju kada bi iznos osnovice za određeni mjesec bio niži od najniže mjesečne osnovice.
Poštujući propise o radu u dogovoru s poslodavcem može se dogoditi da radnik ne radi zbog nekih razloga kao što je npr. neplaćeni dopust. Ako za to vrijeme poslodavac radniku ne isplati naknadu plaće, a istovremeno ne odjavi radnika iz obveznih osiguranja, obvezan je obračunati doprinose na minimalnu osnovicu.
Osim toga propisan je obračun doprinosa na minimalnu mjesečnu osnovicu kada poslodavac na svoj teret isplati radniku naknadu plaće koja je niža od najniže mjesečne osnovice, a u periodu kada je radnik bio spriječen raditi zbog bolovanja.
Prethodno navedene situacije mogu nastati tijekom mjeseca, a ne nužno na početku ili na kraju mjeseca, tako da u svim takvim slučajevima treba pažljivo odrediti razmjerni dio radnih sati i osnovice za obračun doprinosa uzevši u obzir obvezu obračuna doprinosa na minimalnu osnovicu.
Zbog toga je vrlo važno pravilno ispuniti evidenciju radnih sati, koja sadrži propisane podjele vrsta sati, jer ona služi kao temelj za obračun.
Primjenom obračuna doprinosa na minimalnu osnovicu potrebno je unijeti za to predviđenu šifru u polje 6.2 u JOPPD obrascu.
Za osobe mlađe od 30 godina postoji mogućnost oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću (zdravstveno osiguranje) kada su prvi put zaposlene kod nekog poslodavca na neodređeno vrijeme.
U slučaju da se radniku zaposlenom pod tim uvjetima iz nekog razloga ne isplaćuje plaća, potrebno je obračunati doprinose na minimalnu osnovicu, a tada je obavezno obračunati i doprinos za zdravstveno osiguranje.
U praksi se susrećemo sa svim navedenim situacijama, a na nama je da ih prepoznamo i primijenimo propisana pravila obračuna.