U NN 108/2017 objavljen je novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNIFT) koji stupa na snagu 01.01.2018. godine i time prestaju vrijediti odredbe trenutno aktualnih Zakona i Pravilnika.
Jedni od obveznika provođenja mjera ZSPNIFT-a i dalje smo mi „vanjski“ računovođe, pa ćemo u nastavku teksta najvećim dijelom obratiti pažnju na odredbe koje se odnose na nas.
ZNAČENJE POJMOVA (čl.4 st.28)
- Osoba koja obavlja profesionalnu djelatnost jest pravna ili fizička osoba koja djeluje u okviru svoje profesionalne djelatnosti – „vanjski“ računovođa
NACIONALNA PROCJENA RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA (čl.5 st.3 t.4)
- Provedba drugih analiza za koje je nužna suradnja i koordinacija između različitih državnih i javnih tijela te drugih relevantnih institucija, uključujući i privatni sektor
OBVEZNICI PROVEDBE MJERA (čl.9 st.2 t.18 a)
- Mjere se provode prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina, te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.
- Između ostalih, obveznici provedbe mjera su i pravne ili fizičke osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost → „vanjski“ računovođa.
OBVEZE OBVEZNIKA (čl.11 st.2)
- Izrada procjene rizika
- Uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjenje i djelotvorno upravljanje rizicima
- Provođenje mjera ZSPNIFT-a u poslovnim jedinicama i društvima gdje obveznik ima većinski udio, a nalaze se u drugoj državi članici EU ili u trećoj zemlji
- Imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe – ovisno o strukturi i broju zaposlenika pravne ili fizičke osobe koja obavlja profesionalnu djelatnost
- Omogućavanje redovitog stručnog osposobljavanja te osiguranje redovite interne revizije u vezi sa ZSPNIFT
- Izrada i dopunjavanje liste indikatora za prepoznavanje rizika i sumnji
- Obavještavanje mjerodavnog Ureda i dostavljanje propisanih i traženih podataka
- Čuvanje i zaštita podataka te vođenje evidencija
- Provođenje mjera dubinske analize stranke
Kada se provodi dubinska analiza?
- Pri uspostavljanju poslovnog odnosa
- Pri transakcijama u vrijednosti od 105.000,00 kn i većim, a što vrijedi i za više povezanih manjih transakcija čija kumulativna vrijednost iznosi 105.000,00 kn ili više
- Prilikom sumnjivih transakcija
- Ako je moguće, a da se ne ugrozi poslovni odnos, napraviti analizu u prisustvu stranke
Način provođenja mjera dubinske analize
Prikupljanje podataka za pravnu osobu koja obavlja transakciju i osobu kojoj je namijenjena transakcija
- Naziv
- Pravni oblik
- Sjedište
- OIB
Prikupljanje podataka za stvarnog vlasnika stranke (posjeduje udio od 25% ili veći)
- Ime i prezime
- Država prebivališta
- Dan, mjesec i godina rođenja
- Državljanstvo
Za pravnu osobu još prikupljamo podatak o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa, djelatnost stranke te datum i vrijeme uspostavljanja poslovnog odnosa.
POJEDNOSTAVLJENA MJERA DUBINSKE ANALIZE (čl.43)
- Smanjen je opseg i učestalost provjere
- Provodi se ako je analizom utvrđen nizak rizik
- Uzimaju se u obzir rezultati nacionalne procjene rizika
Kao visokorizične treće zemlje navedene su : Afganistan, BiH, Gvajana, Irak, NDR Laos, Sirija, Uganda, Vanuatu i Jemen.
Kao jedna od najzapaženijih novosti odjeknula je ta da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u RH ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u iznosu od 75.000,00 kn ili više. (čl.55)
Obveza je obavijestiti Ured za suzbijanje pranja novca i financiranje terorizma o svakoj sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama najkasnije sljedeći radni dan nakon saznanja. U slučaju da stranka traži savjet po tom pitanju, također je potrebno obavijestiti mjerodavan Ured. (čl.57)
Uz određene uvjete rok za obavještavanje Ureda može biti 3 radna dana. (čl.58)
Listu indikatora sumnjivih transakcija, sredstava i osoba sastavlja HGK. (čl.60)
Najkasnije do kraja tekuće godine potrebno je donijeti plan edukacije za sljedeću godinu. (čl.71)
Stranku se ne smije obavijestiti da je pod nadzorom, a ako ju se pokuša odgovoriti od kriminalne radnje, to ne znači da joj se otkrila informacija da je pod nadzorom. (čl.74)
Dostavljanje informacija Uredu o sumnjivim radnjama ne predstavlja odavanje poslovne ili neke druge tajne. (čl.77)
Dokumentacija vezana uz ZSPNIFT se čuva 10 godina nakon prestanka poslovnog odnosa, a 5 godina se čuva dokumentacija vezana uz edukaciju obveznika provođenja ZSPNIFT. Nakon isteka rokova za čuvanje dokumentacije, osobne podatke o stranci treba obrisati tj. uništiti. (čl.79)
Od mjerodavnog Ureda je moguće zatražiti pisanim putem smjernice za primjenu ZSPNIFT!
Nadzor nad obveznicima provode : HNB, Financijski inspektorat, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Porezna uprava.
Još ćemo navesti i najznačajnije prekršajne odredbe.
Kazne za „vanjske“ računovođe u slučaju neprovođenja ZSPNIFT su novčane u iznosu od 15.000,00 kn do 450.000,00 kn. (čl.150 st.3)
Ako su zakonske odredbe prepuštene „vanjskim“ suradnicima, a koji ne ispunjavaju uvjete za takva zaduženja, kazne su u iznosu od 10.000,00 kn do 350.000,00 kn. (čl.151 st.3)
Za primanje naplate ili za plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kn ili više, kazna za pravne osobe je od 35.000,00 kn do 350.000,00 kn, a za odgovornu osobu unutar pravne osobe kazna je od 5.000,00 kn do 35.000,00 kn. (čl. 153)
Dakle, štivo da ti pamet stane! Nismo mogli kraće…