U NN 39/2019 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a na snazi je od 01.siječnja 2020.godine. Što je za nas računovođe važno pišemo u nastavku članka.

Obveze:

  1. Izrada procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma
  2. Uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima
  3. Provođenje mjera dubinske analize stranke
  4. Provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima
  5. Imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe
  6. Omogućavanje redovitog stručnog osposobljavanja i izobrazbe
  7. Izrada i redovito dopunjavanje liste indikatora
  8. Obavještavanje i dostavljanje Uredu propisanih i traženih podataka, informacija i dokumentacije o transakcijama, sredstvima i osobama
  9. Čuvanje i zaštita podataka te vođenje evidencija propisanih Zakonom
  10. Praćenje poslovnih aktivnosti i transakcija koje stranka obavlja
  11. Provođenje drugih obveza i mjera propisanih Zakonom.

Registar stvarnih vlasnika:

  1. Središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima
  2. Obveznici, računovođe, neizravno imaju uvid u podatke Registra tako da prilikom provedbe mjera dubinske analize sukladno odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma od stranke traže izvadak iz Registra
  3. Prilikom ulaska u novi poslovni odnos s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom računovođa prikuplja izvadak iz Registra koji ispis ne smije biti stariji od 1 mjeseca  odnosno izvornik ili ovjerena preslika izvornika ne stariji od 3 mjeseca.

Analiza rizika:

  1. Računovođa je dužan izraditi analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike, uzimajući u obzir čimbenike rizika
  2. Analiza rizika mora sadržavati i procjenu mjera, radnji i postupaka koje računovođa poduzima te mora biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja.

Dubinska analiza kad se provodi:

  1. Prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom
  2. Pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i većoj
  3. Pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti većoj od 1.000,00 eura u smislu EU Uredbe 2015/847
  4. Ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka
  5. Uvijek kada postoje razlozi za sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma neovisno o izuzećima i vrijednosti transakcije.

Obavještavanje Ureda na sljedećim obrascima:

  1. Obrazac UZSPN-O-59 za sumnjive transakcije
  2. Privitak obrascu UZSPN-O-59 za sumnjive transakcije
  3. Obrazac UZSPN-O-113 na zahtjev Ureda.

Zaštita osobnih podataka (GDPR):

Prikupljanje i obrada osobnih podataka u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Obveza je poduzeti tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka. Potpisana Izjava o povjerljivosti obvezna je u odnosu zaposlenika koji su zaposleni u obradi osobnih podataka.

Računovođa koji ne može provesti mjere dubinske analize utvrđivanja identiteta stranke te utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika stranke i nije siguran u zakonitost prirode poslovnog odnosa stranke ne smije uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju. Ono što mu preostaje je razmotriti treba li Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji, sredstvima i osobama.