Može li se u današnje vrijeme sa stopostotnom sigurnošću osloniti na odgovor postavljen umjetnoj inteligenciji iz područja računovodstva, poreza i financija? Može li se na brzinu, bez dugogodišnjeg iskustva, stručne literature, pohađanja stručnih seminara i na kraju same prakse jednim klikom miša zamijeniti mukotrpan rad?
Naš odgovor je ne.
A umjetna inteligencija kaže:
Ne, na odgovore umjetne inteligencije (AI) ne možemo se osloniti sa stopostotnom sigurnošću kada su u pitanju računovodstveni, porezni i zakonski aspekti.
Ključni razlozi za oprez
- Halucinacije: AI modeli ponekad generiraju uvjerljive, ali potpuno netočne informacije ili nepostojeće zakonske članke.
- Zastarjelost podataka: Zakoni i porezni propisi mijenjaju se iznimno brzo. AI modeli često nemaju pristup najnovijim izmjenama u stvarnom vremenu.
- Lokalni kontekst: Porezni sustavi su specifični za svaku državu (pa čak i lokalnu samoupravu), što AI može previdjeti ili pomiješati s propisima drugih zemalja
- Nedostatak pravne odgovornosti: AI ne snosi pravnu ni financijsku odgovornost za pogrešne savjete. Kazne i propuste na kraju plaćate vi.
Kako ispravno koristiti AI u ovom području?
- Kao početnu točku: Koristite AI za brzo pretraživanje pojmova, dobivanje ideja ili razumijevanje kompliciranog rječnika.
- Uvijek provjerite izvore: Svaki odgovor koji uključuje zakone ručno provjerite u službenim glasilima (npr. Narodne novine) ili na stranicama Porezne uprave.
- Konzultirajte stručnjaka: Za donošenje poslovnih i pravnih odluka uvijek angažirajte ovlaštenog računovođu, poreznog savjetnika ili odvjetnika.
Primjer:
Je li usluga povezana s nekretninom obavljena od strane domaćeg poreznog obveznika poreznom obvezniku iz Slovenije oporeziva PDV-om i ako nije po kojem članku Zakona o PDV-u nije?
Umjetna inteligencija kaže:
Pravni i porezni tretman ove transakcije isključivo ovisi o tome gdje se nekretnina nalazi, a ne o sjedištu slovenskog poreznog obveznika.
Sukladno hrvatskom Zakonu o PDV-u, mjesto oporezivanja usluga povezanih s nekretninom utvrđuje se prema posebnom pravilu (iznimci od općeg B2B načela).
1. Ako se nekretnina nalazi u Hrvatskoj
Usluga jest oporeziva hrvatskim PDV-om. Budući da se nekretnina nalazi u tuzemstvu, mjesto obavljanja usluge je Hrvatska. Domaći porezni obveznik na računu mora obračunati hrvatski PDV (opća stopa 25 % ili druga primjenjiva stopa). U ovom slučaju nema prijenosa porezne obveze na slovenskog partnera.
2. Ako se nekretnina nalazi u Sloveniji (ili izvan Hrvatske)
Usluga nije oporeziva hrvatskim PDV-om.
- Pravni temelj (Članak): Neoporezivanje hrvatskim PDV-om temelji se na članku 19. stavku 1. Zakona o PDV-u.
- Objašnjenje: Navedeni članak propisuje da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Budući da je mjesto obavljanja izvan Hrvatske, transakcija ne podliježe hrvatskom Zakonu o PDV-u.
Što navesti na računu ako je nekretnina u Sloveniji?
Ako se nekretnina nalazi u Sloveniji, domaći porezni obveznik izdaje račun bez hrvatskog PDV-a. Na računu je obvezno navesti napomenu:
“Predmet ne podliježe oporezivanju prema članku 19. stavku 1. Zakona o PDV-u” / “Reverse charge” (Prijenos porezne obveze).
Napomena: U tom slučaju, slovenski porezni obveznik će u pravilu sam obračunati slovenski PDV u svojoj državi (prema njihovim nacionalnim propisima o prijenosu porezne obveze), ili se hrvatski poduzetnik mora registrirati za potrebe PDV-a u Sloveniji, ovisno o točnoj vrsti radova i slovenskom zakonodavstvu.
Naš odgovor je:
S obzirom na to da smo i sami postavili pitanje umjetnoj inteligenciji skratit ćemo odgovor tako da se radi o nekretnini u Sloveniji pa prema tome:
-usluga ne podliježe obračunu hrvatskog PDV-a
-na izdanom računu potrebno je navesti „PDV nije obračunat prema čl.19 Zakona o PDV“
-navedena isporuka evidentira se u Obrascu PDV pod I.5.-Obavljene isporuke osobama bez sjedišta u RH
-porezni obveznik iz RH nema obvezu registrirati se za potrebe PDV u Sloveniji jer primjenjuje se pojednostavljenje za usluge povezane s nepokretnom imovinom, no postoji mogućnost.
Samo stvarni ljudi iz prakse mogu uvidjeti o kojoj „sitnoj“ razlici je riječ tako da treba biti jako oprezan pri korištenju umjetne inteligencije. Nažalost niti savjetodavne kuće ne daju uvijek stopostotne točne odgovore tako da i s njima treba biti jako oprezan.
Smatramo da je znanje temeljeno na dugogodišnjem iskustvu, proučavanju stručne literature, pohađanju stručnih seminara i samoj praksi je nešto što će uvijek vrijediti i ne treba, barem ne u ovako delikatnom poslu, oslanjati se na odgovor dobiven jednim klikom miša.
